Okovani, s kesama na glavi, drogirani. Odvedeni u mjesto na kraju svijeta, gdje mogu biti pogubljeni i gdje su zakoni o pravima čovjeka suspendovani. Liči nam na Bliski istok. Okovani, s kesama na glavi, pod prijetnjom smrću ‘sudova’ za koje su odbrana i nevinost nepostojeći pojmovi. Sjetimo se zatvora Khiam gdje su Izraelci zatvarali svoje Libanske oponente – stvarne i pretpostavljene, nikom nije bilo suđeno – gdje su zatvorenici dovođeni na ispitivanje okovani, s kesama na glavi i drogirani. Njihovo ispitivanje uključivalo je i mučenje električnom strujom – što se vjerovatno neće desiti u Guantanamo Bay zatvoru. Amerika, prijatelj Izraela, mogla je zatvoriti taj bolesni, odvratni zatvor da je samo insistirala. Ali Washington je šutio. Libanski zatvorenici bili su ostavljeni na milost i nemilost ljudi koji su im stavljali elektrode na testise. Nacija koja će kasnije deklarisati rat dobra protiv zla nije smatrala za zlo ono što se dešavalo u Khiamu.

 Sjetimo se onda Afganistana 80-tih godina i borbe hrabrih mudžahedina protiv Sovjetskih okupatora – mudžahedina koji su bili Arapi, uglavnom Egipćani, naoružani od strane Amerikanaca i plaćeni od strane Saudijaca i Zapada. Kada bi neki od njih bio zarobljen, bio bi paradiran na televiziji Kabula i onda pogubljen kao ‘terorista’. Za Zapad on je bio ‘borac za slobodu’. Predsjednik Regan je tvrdio da oni koji su ih slali nisu bili ništa manje vrijedniji od ljudi koji su osnovali USA ! S vremena na vrijeme ti borci bi prelazili rijeku Amu Darya i napadali sam Sovjetski Savez. ‘Arapski’ Afganistanci bi napadali stranu državu iz Afganistana. To bi činili u sklopu svoje borbe protiv okupacije. Zapad ih je podržavao. Jer, da, oni su bili ‘borci za slobodu’.

 Sada, kada su se usudili suprotstaviti Americi, njenim trupama unutar Afganistana, kada su napali US snage koje su ‘okupirale’ dio Arapske zemlje – u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu – postali su ‘nezakoniti borci’, ‘zatvorenici s ratnog polja’. Tako su ih u suštini zvali i Rusi 80-tih godina. To je opravdavalo njihovo zatvaranje u zloglasnom Pol e-Chowkri zatvoru u blizini Kabula kao i ophođenje prema njima kao prema životinjama prije nego su se slali pred nepravedne sudove. Izuzimajući torturu, USA sada radi isto ono što su većina Arapskih režima radili desetljećima: hapšenje svojih brutalnih ‘islamskih’ neprijatelja, zatvarajući ih nedopušajući im nikakvu vezu s vanjskim svijetom, stavljajući im kapuljače na glave i lance na ruke, i spremajući im nepravedno suđenje. Predsjednik Egipta Mubarak se s tim slaže. Također i Jordanski kralj Abdullah. Također i Saudijci čiji bi nakaradni, beznadežno nepravedan sistem ‘islamske pravde’ bio poznat Američkim zatvorenicima. Sadamovi zatvori bi bili mnogo gori – ako bi pravo govorili – ali u većini Arapskog svijeta i Izraelu, el-Kaida članovi bi imali sličan tretman.

 Dopadalo se to Zapadu ili ne, mnogi Saudijci vjeruju da Američke snage zaista okupiraju njihovu zemlju, i da sama prisutnost US vojnika u Kraljevstvu predstavlja zločin. Kralj Fahd je, naravno, pozvao Amerikance u Saudijsku Arabiju u 1990. godini nakon Iračke invazije u Kuvajt. Predsjednik Bush, stariji, bio je obećao Arapima da će oni otići kada opasnost od Iračke okupacije bude uklonjena. Ali oni su još uvijek tamo. Prije nekoliko godina The Independent novine prenijele su izjavu princa Abdullaha, današnjeg stvarnog vladara Saudijske Arabije od kako je kralj obolio, da on želi da Amerikanci napuste njegovu zemlju. Ovo je bilo ismijano u Američkim novinama. Ali sada niko drugi do Washington Post prenosi da Saudijci žele da Amerikanci napuste njihovu zemlji, dok druge novine sada to ne komentarišu. Međutim, Američki državni sekretar Colin Powel se ne slaže s željom Saudijaca. Za njega Američko prisustvo u Saudijskoj Arabiji može trajati sve dok svijet ne postane ‘lijepo mjesto o kojem sanjamo’. Američke trupe u Saudiji ne predstavljaju samo prepreku mogućem napadu iz Iraka, kako on to reče, nego su one ‘simbol’ Američkog utjecaja.

 Može li el-Kaida imati jači razlog za nastavak otpora? ‘Okupacija’ Saudijske Arabije predstavlja kamen temeljac borbe Osame b. Ladena protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD), i time on pravda svoju nemilosrdnu borbu protiv Amerike. I ovdje Mr Powel dokazuje, u stvari, da je Washington imao skrivene motive za njegovo slanje u Zaljev. Kada je dodao da ‘mi se ne bi trebali naturati vladi (Saudijske Arabije) iznad naših apsolutno minimalnih zahtijeva’. Fraza ‘iznad naših apsolutno minimalnih’ kaže nam sve! USA – a ne Saudijci - odlučiti će koliko dugo će ostati u Saudijskoj Arabiji, što je upravo ono što Mr. Bin Laden tvrdi svo vrijeme.

 Sada znamo da su Američke trupe zarobile šest Arapa istog dana kada su oni bili oslobođeni iz zatvora u Bosni i Hercegovini. Bošnjačke vlasti su naznačila da, zbog toga što Amerikanci ne žele pokazati dokaze koji bi mogli biti korišteni protiv njih na suđenju – da bi zaštitili svoje ‘obavještajne izvore’ – ti ljudi trebaju biti oslobođeni iz zatvora. I zaista su i bili - ali samo da bi ih Amerikanci ponovo uhapsili. A šta nam je Washington Post rekao nastojeći da ostane ozbiljan? Da su operaciju izvele Američke trupe koje su djelovale neovisno od Nato-vođenih snaga u Bosni i Hercegovini. Zaista? Da li je Washington Post toliko glup? Da li smo mi? Da li je to bila manifestacija poštivanja zakona i reda?

 Zaista, Zapad ima jednog surovog neprijatelja. Svako ko je saslušao čitav govor Osame bin Ladena septembra 2001. godine mora shvatiti da je rat protiv njega – zaista i sukob u Afganistanu – tek počeo. Ali Zapad postaje                   jedna vrsta lukavog, okrutnog stvorenja kakvim ga Bin Laden i želi prikazati svijetu. Okovani, s kapuljačama na glavi, drogirani. Pripremljeni za suđenje bez punog predočenja dokaza protiv njih. S mogućom smrtnom kaznom na kraju, Zapad je pravi model neprijatelja protiv kojeg Osama bin Laden želi da se bori. On mora da je sretan čovjek.

 Zasnovano na članku:

Robert Fisk: Congratualtion, America. You have made bin Laden a happy man

http://www.independent.co.uk/story

Nazad na sadržaj                                                    Novo danas