Opste značenje riječi mevlā
Posto se ne moze osporiti autenticnost hadisa sa Gadīra, neki pokusavaju da umanje njegovu vaznost tvrdeci kako rijec “mevlā”, koja se koristi u ovom hadisu znaci “prijatelj,” te da je Boziji Poslanik zapravo zelio da kaze: “Onaj kome sam ja prijatelj, Alī mu je prijatelj.”
Problem je u tome sto ni jedna osoba koja je bila prisutna na Gadīru nije shvatila ovu rijec u takvom navodnom znacenju. Hassān ibn Tābit, poznati pjesnik Bozijeg Poslanika, sastavio je stihove i izrecitovao ih pred skupinom, u kojima je rekao:


“…Poslanik mu je tada rekao: ustani, o Alī!
Zelim da budes imam i vodic poslije mene.”
(Fe qāle lehu: qum jā Alijju fe innenī – radītuke min badī imāmen ve hādijen.)


Umar ibn El-Hattāb je cestitao Alīju sljedecim rijecima: “Cestitam ti sine Ebū Tāliba, za jedan dan ti postade mevlā svakog vjernika i svake vjernice (henīen leke jā-bne ebī Tālibin, esbahte ve emsejte mevlā kulli mu-minin ve mu-minetin).” Da rijec mevlā ovdje znaci “prijatelj” - cemu onda cestitke? Zar je Alī prije toga bio neprijatelj svih vjernika i vjernica, tako da je Umar morao reci da je on “za jedan dan” postao prijatelj sviju njih? Hazreti Alī je licno napisao Muāviji: “A Boziji Poslanik mi je dao vlast nad tobom onog dana na Gadīr Hummu.”
Takodjer, postoje mnogi drugi ashabi Bozijeg Poslanika s.a.v. koji su u svojim poemama koristili rijec mevlā sa znacenjem “gospodar” i povezivali je sa Gadīr Hummom. Bezbrojni poznavaoci Kur’āna, arapske gramatike i knjizevnosti protumacili su rijec mevlā kao evlā, sto znaci “imati vise autoriteta ili vecu vlast.” Navescemo kao primjer sljedece ucenjake:
Ibn Abbās u svom Tefsīru, na marginama djela Ed-Durru-l-mentūr, V tom, str. 355; El-Kelbī, kako napominje Er-Rāzī u svom djelu Et-Tefsīru-l-kebīr, XXIX tom, str. 227; El-Alūsī, Rūhu-l-ma-ānī, XXVII tom, str. 178; El-Ferrā, (Er-Rāzī, ibid.; El-Alūsī, ibid.); Ebū Ubejda Mu’ammer ibn Mutennā El-Basrī (Er-Rāzī, ibid.; i Es-Serīf El-Dzurdzānī, Serhu-l-mevāqif, III tom, str. 271); El-Ehfes El-Evset u djelu Nihājetu-l-uqūl; El-Buhārī u djelu As-Sahīh, VII tom, str. 240; Ibn Qutejba, u djelu El-Qurtajn, II tom, str. 164; Ebū-l-Abbās Taleb (u djelu Serhu-s-sebati-l-muallaqa od Ez-Zūzenīja); At-Tabarī u svom Tefsīru, IX tom, str. 117; El-Vāhidī u djelu El-Vasīt; Et-Talebī u djelu Kesf ve-l-bejān; Ez-Zamahserī u djelu El-Kessāf, II tom, str. 435; El-Bejdāvī u svom Tefsīru, II tom, str. 497; En-Nesefī u svom Tefsīru, IV tom, str. 229; El-Hāzin El-Bagdādī u svom Tefsīru, IV tom, str. 229; i Muhibbu-d-dīn Efendī u djelu Tenzīlu-l-ājāt.
 

Znacenje rijeci mevla u kontekstu
Ispitajmo sada kakvo se znacenje moze izvesti iz konteksta ovog hadisa. Ako neka rijec ima vise od jednog znacenja, najbolji nacin da se utvrdi njena prava konotacija jeste da se pronadju njene asocijacije (qarīnet) i odgovarajuci kontekst. Kada razmotrimo asocijacije ovoga hadisa, one nam jasno pokazuju da jedino znacenje koje pristaje uz njega jeste “gospodar.” Postoje mnoge asocijacije koje se mogu povezati sa ovim hadisom, a neke od njih su sljedece:
Prvo: Pitanje koje je Boziji Poslanik postavio prije svoje izjave. Upitao je: “E lestu evlā bikum min enfusikum? Zar ja nemam veci autoritet nad vama od vas samih?” Kada su oni rekli, “Da, zaista,” onda je Poslanik izjavio, “Men kuntu mevlāhu fe hādā Alijju mevlāhu. Kome sam ja gospodar, Alī mu je gospodar (mevlā).”
Bez sumnje, rijec “mevlā” u ovoj izjavi ima isto znacenje kao i “evlā bikum” (imati vise autoriteta nad nekim). Najmanje sezdeset i cetvorica sunitskih muhaddisa su citirali ovo pitanje; medju njima su Ahmed ibn Hanbel, Ibn Mādze, En-Nesāī i Et-Tirmidī.
Drugo: Dova (ed-duā) koju je Boziji Poslanik proucio odmah poslije ove izjave: “Allāhumme vāli men vālāhu ve ādi men ādāhu ve-nsur men nasarehu ve-hdul men hadelehu” (O Boze! Voli onoga ko njega voli, i budi neprijatelj njegovom neprijatelju; pomozi onome ko pomogne njemu i zaboravi onoga ko zaboravi njega”). Ova dova pokazuje da je Alīju na taj dan povjerena odgovornost koja ce, po samoj svojoj prirodi, naciniti neke ljude njegovim neprijateljima (a ta odgovornost ne bi mogla biti takva osim u slucaju vladara); a izvrsavajuci tu duznost, bice mu potrebni prijatelji koji ce ga podrzavati. Da li pomagaci ikada moraju da odrzavaju prijateljstvo?
Trece: Sljedeca izjava Bozijeg Poslanika: “Izgleda izvjesno da ce me uskoro Allah pozvati i da cu se ja odazvati tome pozivu.” Ovo jasno pokazuje da je Poslanik pripremao muslimane za imamet nakon njegove smrti.
Cetvrto: Cestitke ashaba i njihova pokazana radost ne ostavljaju mjesta nikakvoj sumnji u znacenje ove izjave.
Peto: Prilika, mjesto i vrijeme. Zamislite Bozijeg Poslanika kako prekida put u podne, zadrzavajuci gotovo sto hiljada putnika na vrelom suncu arapske pustinje i primoravajuci ih da sjede na trnovitom mjestu i vrelom pijesku, dok mu je od kamiljih sedla pravljen minber. Zamislite ga onda kako drzi dugacko predavanje i kako na kraju svih tih priprema izjavljuje, “ko god me voli, neka voli Alīja” ili “kome god sam ja prijatelj, Alī mu je prijatelj”! Da li je takva stvar oprostiva pred zdravim razumom? Ne, ali su neki ljudi spremni da optuze Bozijeg Poslanika za takvo djetinjasto ponasanje!

Hazreti Alī - nefs Bozijeg Poslanika
Postoje mnogi ajeti koji ukazuju na hilafet Alīja ibn Ebī Tāliba. Sada ih nije moguce sve nabrojati, ali treba spomenuti dogadjaj poznat pod nazivom Mubāhila (izazivanje prokletstva) koji se dogodio u devetoj godini poslije hidzre. Te godine je delegacija od cetrnaest hriscana iz Nedzrāna dosla da se sastane sa Bozijim Poslanikom s.a.v.. Kada su se sreli sa njim, upitali su ga: “Kakvo je tvoje misljenje o Isusu?” Poslanik je odgovorio, “Danas se mozete odmoriti a sutra cete dobiti odgovor.” Sljedeceg dana, bila su objavljena tri ajeta o Isusu iz trece kur’anske sure (3:59-61). Kada hriscani nisu prihvatili Allahove rijeci insistirajuci na sopstvenim vjerovanjima, Poslaniku je objavljen sljedeci ajet: “A onima koji se s tobom o njemu budu raspravljali, posto si vec pravu istinu saznao, ti reci: Hodite, pozvacemo sinove nase i sinove vase, i zene nase i zene vase, a doci cemo i mi (enfusena ve enfusekum), pa cemo se usrdno pomoliti i Allahovo prokletstvo na one koji neistinu govore prizvati!” (3:61).
Sljedeceg dana su hriscani dosli sa jedne strane, a sa druge strane je iz svoje kuce izasao Boziji Poslanik noseci Husejna u narucju i drzeci Hasana za ruku. Iza njega je isla Fātima, a iza nje Alī. Kada su hriscani vidjeli pet cistih dusa, uzdrzali su se od predlozenog proklinjanja i pristali na sporazum sa Bozijim Poslanikom. U ovom ajetu, kako kaze Dzābir ibn Abdillāh El-Ensārī, rijec “sinovi” se odnosi na Hasana i Husejna, rijec “zene” se odnosi na Fātimu, a rijec “mi” se odnosi na Poslanika i Alīja. Tako je Alī ibn Ebī Tālib a.s. u ajetu o Mubāhili nazvan “nefsom” (osobom) Bozijeg Poslanika. Iz toga slijedi da, bas kao sto je nedozvoljeno praviti se superiornijim od Bozijeg Poslanika, na slican nacin je nedozvoljeno traziti da se bude vazniji od Alīja, jer je on prema Allahovim rijecima “nefs” Bozijeg Poslanika. Ko god pokusava da bude bolji od Alīja, zapravo pokusava da bude bolji od Bozijeg Poslanika.
 

Hadisi o prednostima Alija
Nakon objave u Gadīru, zaista nema vise potrebe da se donose drugi dokazi o hilafetu Alīja ibn Ebī Tāliba. Ipak, moze biti korisno citirati neke hadise koji se odnose na njega. U hadisu koji se naziva hadītu-teqalejn, Poslanik je rekao: “Ostavljam dvije vazne stvari medju vama: Allahovu knjigu i moj Ehlu-l-bejt. Ako ih se drzite, i nastavite da slijedite i slusate ove dvije stvari, a da ni jednu ne zapostavite, nikada necete zalutati. Oni se nece razdvojiti jedno od drugog sve dok mi se ne pridruze kod izvora Kevser (u dzennetu).” Svi priznaju da Alī ibn Ebī Tālib nije jedina licnost iz Ehlu-l-bejta, nego je samo glava porodice. Stoga se duznost da mu budemo poslusni dokazuje iz ovog univerzalnog hadisa.
Zatim, tu je i hadis koji je poznat pod nazivom Hadīsu-l-menzilet. U pohodu na Tebūk, koji se desio u mjesecu redzebu devete godine poslije hidzre, Poslanik je ostavio Alīja kao svog zastupnika u Medini. Alī je sa cudjenjem izjavio, “Zar me ostavljas za sobom?” Poslanik ga je upitao, “O Alī, zar nisi zadovoljan time sto kod mene imas isto mjesto koje je Hārūn imao kod Mūsāa, osim sto poslije mene nece biti Bozijeg poslanika?” Poslanik je time mislio reci da je on, kao sto je Mūsā bio ostavio Hārūna da se brine o narodu kada je sam otisao da primi Bozije zapovijesti, na isti nacin namjeravao ostaviti Alīja kao svog namjesnika koji ce se brinuti o stvarima vjere za vrijeme njegova odsustva.
Zatim, tu je i dogadjaj kada je objavljena sūretu-l-Berāet (9. sura) ljudima iz Mekke. Prvo je Ebū Bekr bio poslan da je proglasi pred mnogoboscima. Kasnije je Poslanik poslao Alīja da preuzme tu sūru od Ebū Bekra i da je proglasi u Mekki. Ebū Bekr se vratio u Medinu nakon sto je vec prevalio pola puta prema Mekki i upitao Bozijeg Poslanika da li su ikakav ajet ili naredba bili primljeni od Allaha koji ne odobravaju da on objavi tu suru. Poslanik je rekao, “Dzibrīl mi je dosao i rekao da niko ne smije dostaviti poruku osim mene ili osobe koja je od mene.”
Moralni princip koji je evidentan u ovim Poslanikovim izjavama takodjer je izrazen u sljedecem hadisu koji su prihvatili svi mezhebi. Poslanik je rekao: “Alī je uz istinu i istina je uz Alīja. Gdje god Alī krene, istina (takodjer) krene s njim.” Pravedan hilafet je stoga s pravom povjeren Alīju i nikome drugom.
Jos jedan vazan hadis je onaj o Bozjoj svjetlosti (Hadītu-n-nūr). Sejjid Alī Hamadānī pise u svom djelu Meveddetu-l-qurbā prenoseci od Selmāna el-Fārsīja, da je Poslanik rekao: “Ja i Alī smo obojica stvoreni od jednog istog nūra (Bozje svjetlosti) cetiri hiljade godina prije stvaranja Ādema, a kada je Ādem stvoren, taj nūr je postavljen u njegovu kicmu. Tako smo nastavili da zauzimamo isto mjesto, sve dok se nismo razdvojili u kicmi Abdu-l-Muttaliba. Zbog toga je u meni poslanstvo a u Aliju hilafet.” U djelu Rijādu-l-fadāil, posljednje rijeci gornjeg hadisa navedene su na sljedeci nacin: “Onda me je On ucinio Poslanikom, a Alīja zastupnikom (vasijj).”


Prethodna stranica                     (Nazad na sadržaj)                    Sljedeća stranica