|
Imam Gazali i drugi mistici
napravili su ozbiljnu gresku u razumijevanju koncepta “pripremanja za onaj
svijet.” To je ono sto bih htio da ovdje ukratko objasnim. Koncept
“pripremanja za onaj svijet” zavisi od covjekovog shvatanja odnosa izmedju
ovoga i onoga svijeta. Postoje tri mogucnosti: 1. zaokupljenost
blagoslovima ovoga svijeta i zaboravljanje onoga svijeta; 2.
iskoristavanje ovog svijeta za onaj svijet; 3. zaboravljanje na ovaj
svijet zarad onoga drugoga.
Mistici i sufije su prihvatili ovu trecu alternativu, dok su materijalisti
prihvatili ovu prvu. Izmedju ova dva ekstrema lezi pravi islamski stav.
Postoje mnogi ajeti u Kuranu koji veoma hvale blagoslove ovoga svijeta, a
postoje i drugi koji opominju muslimane da traze onaj svijet. Ako se
odvoje jedni od drugih, ove ajete mogu iskoristiti obje grupe kako bi
potkrijepili svoje ekstremne stavove. Ali kada ih sagledamo u svjetlu
drugih ajeta koji govore o medjusobnom odnosu ovoga i onoga svijeta, nas
ce voditi kuranski stav. Ocigledno je da kuranske ajete ne mozemo
posmatrati odvojene jedne od drugih, pogotovo onda kada govore o istoj
temi. Kao sto sam ranije rekao, ovdje ne mogu komentarisati ovaj problem u
detaljima, ali cu navesti nekoliko primjera iz Kurana i Sunneta koji ce
objasniti islamski stav o ovome i onome svijetu.
Kuran kaze, “I nastoj da time sto ti je Allah dao steknes onaj svijet, a
ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu...” (K. 28:77). Allah kaze, “A
kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat
trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite” (K.
62:10). Imam Hasan je rekao, “Radite za svoj dunjaluk kao da cete zivjeti
zauvijek, a radite za svoj ahiret kao da cete umrijeti sutra” (54). Imam
nas uci da Islam ne trazi od nas da zaboravimo ovaj svijet, on zeli da mi
izvucemo potpunu korist iz njega i da ga volimo, ali ne do te mjere da
bismo zaboravili onaj svijet - ahiret, gdje ce nam sudbina zavisiti od
toga koliko smo bili pokorni Allahu na ovome svijetu. Imam Musa Kazim kaze,
“Onaj ko zaboravi ovaj svijet zbog svoje religije ili onaj ko zaboravi
svoju religiju zbog ovoga svijeta ne pripada nama” (55). U Islamu,
poboznost ne znaci napustiti ovaj svijet i zivjeti u izolaciji, u pustinji
ili manastiru! Poboznost znaci zivjeti normalan zivot u drustvu ne
zaboravljajuci svoje krajnje odrediste, cilj naseg stvaranja - a to je
vjecni zivot na onome svijetu.
Cak je i odnos izmedju ljubavi prema Allahu i ljubavi prema supruzi, djeci
i ovome svijetu u cjelini istoga tipa. Postoje dva nivoa ljubavi u Islamu:
ljubav prema Allahu i ljubav prema svemu ostalom. Islam ne zabranjuje
covjeku da voli supruznika, djecu, roditelje, rodjake, prijatelje i
ovozemaljske blagodati koje mu je Allah dao. Ono sto Islam ocekuje je da
ta ljubav treba da bude u skladu sa ljubavlju prema Allahu, treba da se
zasniva na ljubavi prema Allahu. Prakticni primjer za to je da ako dodje
do konflikta izmedju ljubavi prema Allahu i ljubavi prema svemu ostalom,
onda ljubav prema Allahu treba da ima prednost. U Islamu, Allah je osnova
postojanja, On i nista drugo je Apsolutna Istina.
Dozvolite mi da objasnim ovaj fenomen pomocu jedne metafore: Mjesec se
okrece oko Zemlje, ali u isto vrijeme, on se okrece i oko Sunca. Povrh
toga, magnetski odnos izmedju Mjeseca i Zemlje je samo manji dio jedne
opste magnetske sile koja cini da se planete okrecu oko Sunca u nasem
suncevom sistemu. Na slican nacin, u Islamu je ljubav izmedju dva ljudska
bica slicna odnosu izmedju Mjeseca i Zemlje; a ljubav koju musliman osjeca
prema Allahu je slicna odnosu izmedju Sunca i ostalih planeta. Jasno je da
prva vrsta ljubavi postoji u okviru one druge. Drugim rijecima, postoje
dvije putanje ljubavi: ljubav prema Allahu i ljubav prema supruzi i djeci.
Prva putanja je sira i unutar nje postoji druga putanja ljubavi.
Citalac ce se sjetiti da postoji razlika izmedju onoga sto smo mi rekli i
onoga sto su Mernisijeva, a donekle i Gazali, rekli. Mernisijeva kaze da
je u Islamu ljubav izmedju muza i zene zabranjena zbog toga sto ljubav
mora biti posvecena iskljucivo Allahu. Mi kazemo da Islam ne zabranjuje
ljubav izmedju dvoje supruznika - ili ljubav prema bilo cemu drugom - dok
god je ona u harmoniji sa ljubavlju prema Allahu. To jeste, ovozemaljska
ljubav ne bi smjela toliko obuzeti covjeka da zaboravi ljubav prema Allahu.
To je jasno objasnjeno u Kuranu:
“Reci (O Muhammede): Ako su vam ocevi vasi, i sinovi vasi, i braca vasa, i
zene vase, i rod vas, i imanja vasa koja ste stekli, i trgovacka roba za
koju strahujete da nece prodje imati, i kuce vase u kojima se prijatno
osjecate - miliji od Allaha i Njegovog Poslanika i od borbe na Njegovom
putu, onda pricekajte dok Allah Svoju odluku ne donese (na Sudnjem danu).
A Allah grijesnicima nece ukazati na pravi put” (9:24).
Zelio bih da naglasim rijec “ehabbu” - drazi. Da je Allah rekao, “Da su
vam vasi ocevi, sinovi... dragi” umjesto drazi, onda bi Mernisijeva ili
drugi koji slijede njenu ideologiju mogli biti u pravu kada kazu da Islam
od nas ocekuje jedino ljubav prema Allahu, a da su sve ostale ljubavi
zabranjene. Ali, Allah ovdje usporedjuje dvije ljubavi i kaze da ako volis
druge stvari ili osobe vise nego Njega, onda nisi u pravu, jer te takva
ljubav moze odvesti jedino na put nepokornosti prema Allahovim odredbama i
uciniti da budes na gubitku na onome svijetu.
Iz onoga sto smo rekli je jasno da islamski koncept ljubavi nije ogranicen
samo na ljubav prema Allahu koja se suprotstavlja ljubavi prema zenama,
nego je to univerzalan koncept gdje govorimo o ljubavi prema svim bicima i
stvarima. Dodavati sovinisticki kontekst ovoj temi i reci da je islamski
seksualni moral anti zenski moral definitivno vodi na krivi put.
Kao zakljucak, mozemo reci da stavovi Fatime Mernisi i imama Gazalija - da
su u Islamu zene seksualno aktivnije od muskaraca i da Islam ne tolerise
ljubav izmedju dvoje supruznika - nemaju svoju potporu u originalnim
islamskim izvorima, u Kuranu i autenticnom Sunnetu.
---------------------------------------------------------------
54. Wasail, XII tom, str. 49.
55. Ibid.
56. Citirano u Scruton, Sexual Desire, str. 2.
Nazad na sadržaj
|