|
U ovom poglavlju, prvo cemo
govoriti o braku u vrijeme puberteta, zatim cemo ispitati moguce nacine
zadovoljavanja seksualnog poriva ako osoba odluci da se ne ozeni odmah
nakon puberteta, i na kraju, objasnicemo bracnu proceduru i seksualne
tehnike.
Pubertet – pocetak seksualnog zivota
Seksualna zelja kod ljudskih bica budi se za vrijeme puberteta. Po
islamskoj pravnoj definiciji, pubertet (bulűg) se odredjuje na sljedece
nacine:
1. godinama: petnaest lunarnih godina kod djecaka i devet kod djevojcica;
2. unutrasnjim promjenama
Kod djecaka: kada dodje do prvog nocnog izbacivanja sjemena. Sjemena
tecnost se skuplja u testisima odmah nakon nastupanja puberteta, pa se
moze desiti da se stvori vise sjemena nego sto sistem moze da zadrzi; kada
se to dogodi, sjemena tecnost se izbacuje za vrijeme sna. To nocno
izbacivanje sjemena se na arapskom jeziku naziva ihtilâm.
Kod djevojcica, pubertet nastupa pojavom prve menstruacije. Odmah nakon
rodjenja, jajnici djevojcice sadrze oko 400,000 nezrelih jajnih celija. U
pubertetu, te jajne celije sazrijevaju, obicno po jedna svakog mjeseca.
Ako se ni jedna jajna celija ne oplodi, onda ce se ona, zajedno sa
unutrasnjim slojem materice, izbaciti iz tijela, putem mjesecnog krvarenja
ili menstruacije, sto se na arapskom jeziku naziva hajd.
3. fizickom promjenom: kada pocnu rasti grube dlake na donjem dijelu
abdomena.
Buduci da seksualni poriv pocinje u pubertetu, a on prema islamu treba
biti zadovoljen iskljucivo u braku, stoga je islam dozvolio da mladic i
djevojka stupe u brak cim stupe u pubertet. U slucaju djevojaka, ne samo
da islam dozvoljava da se udaju cim postanu zrele, nego im cak i
preporucuje takav brak. Ta cinjenica se zasniva na ucenju islama da
djevojke ne bi trebalo da odgadjaju svoj brak radi sticanja obrazovanja;
umjesto toga, on uci da djevojke treba da se udaju, a nakon toga mogu
upotpunjavati svoje obrazovanje ako tako zele.
Ali, fizicka zrelost sama po sebi nije dovoljna za bracni zivot. Naime,
jednako je vazan i rusd (umna zrelost). S druge strane, nas danasnji nacin
zivota je postao toliko komplikovan da se pojavila velika razlika izmedju
puberteta i zrelosti, i u finansijskom i u drustvenom pogledu. Jedan
americki casopis za mlade je nedavno izjavio, “Mladi Amerikanci koji ulaze
u dvadeset i prvi vijek su mnogo manje zreli nego sto su bili njihovi
prethodnici na pocetku dvadesetog vijeka. Razlika je ocigledna na svim
poljima mladalackog razvoja: u seksu, ljubavi, braku, obrazovanju i poslu.
Fizicki gledano, danasnji mladi ranije sazrijevaju nego prethodne
generacije, ali im treba mnogo vise vremena da razviju emotivne veze kao
odrasli” (1). Zbog toga, mladicima i djevojkama naseg atomskog doba nije
lako da se vjencaju cim postanu fizicki zreli.
Dakle, kako da mladi izadju na kraj sa svojom seksualnoscu? Sta muslimani
treba da rade sa svojom sljedecom generacijom? Bez obzira na vec navedene
probleme, vjerujem da postoje nacini da se mladi muslimani u kasnijim
tinejdzerskim godinama vjencavaju bez brige o finansijskim problemima.
Ovdje bih volio da predlozim tri mogucnosti:
Prva mogucnost: Ako su roditelji u dobroj finansijskoj situaciji i mogu
izdrzavati svoju vec vjencanu djecu sve dok se ona finansijski ne
osamostale, onda bih preporucio da oni podstaknu svoju djecu da se
vjencaju i da ih izdrzavaju sve dok oni ne stanu na svoje noge. Kada Kuran
govori o ugovoru koji se pravi prilikom oslobadjanja roba izmedju njega
samog i njegovog gospodara, on kaze, “I dajte im nesto od imetka koji je
Allah vama dao...” (24:33). Ako islam toliko insistira na finansijskom
izdrzavanju necijeg oslobodjenog roba, tako da on moze stati na svoje noge,
ne treba ni govoriti o tome koliko bi bilo plemenito pomagati sopstvenu
djecu dok se ne osamostale!
Na jednom sirem nivou, muslimanske organizacije bi trebalo da osnuju
fondove (na primjer, da daju dugorocne beskamatne zajmove) koji bi
potpomagali mlade muslimane koji zele da se vjencaju, a nedostaju im
finansijska sredstva. Jednom je jedna osoba optuzena za nepristojno
seksualno ponasanje bila dovedena imamu Aliji. Nakon sto ga je on kaznio,
imam je ugovorio njegovo vjencanje na racun vlade. Imam je dao primjer
kako drustvo moze pomoci mladima da zapocnu porodicni zivot. Posmatrajuci
situaciju u zapadnom svijetu, muslimanske organizacije bi, ako nista drugo,
morale osjecati moralnu odgovornost da na ovakav nacin potpomazu svoje
mlade. Tu se ne radi o milostinji, nego se radi o prezivljavanju
muslimanskih zajednica u jednom neprijateljski nastrojenom okruzenju.
Druga mogucnost: Mladic i djevojka mogu sklopiti svoj aqd (vjencani ugovor)
ali odgoditi svadbenu ceremoniju sve dok ne zavrse svoje obrazovanje.
Drugim rijecima, oni mogu biti vjencani, a i dalje zivjeti kod svojih
roditelja. Mogu se sastajati bez ikakvih serijatskih prepreka, a ako
odluce da imaju odnose, onda mogu koristiti dozvoljena kontraceptivna
sredstva kako bi odgodili radjanje djece. Na taj nacin, oni bi mogli
udovoljiti svojoj seksualnoj zelji bez finansijskih obaveza.
Treca mogucnost: Mladic i djevojka mogu sklopiti svoj aqd zajedno sa
svadbenom ceremonijom, a u isto vrijeme odgoditi radjanje djece i voditi
veoma jednostavan zivot. Tako ce biti u stanju da udovolje svojim
seksualnim zeljama, a da nemaju teskih finansijskih obaveza.
Ipak, moram posebno naglasiti vaznost uloge koju igraju roditelji koji
nadgledaju sve takve ugovore. Ne mogu podrzati ideju da mladic i djevojka
samostalno odlucuju o ovakvim stvarima, bez dogovora sa roditeljima i bez
registrovanja bilo kakvog ugovora u obliznjoj dzamiji ili islamskom centru.
To ce zastiti reputaciju mlade djevojke u slucaju da stvari ne krenu
dobrim putem. Prijedlozi koje sam ovdje naveo znace da i mladi i njihovi
roditelji treba da radikalno promijene svoje stavove o materijalistickom
aspektu zivota. Oni ce morati da prihvate veoma jednostavan nacin zivota.
Ako danasnji mladi zele da imaju “standardno” finansijsko tlo pod nogama
prije nego sto stupe u brak, onda to nece biti moguce u njihovim
tinejdzerskim godinama; morace na to cekati sve dok ne prevale tridesetu
godinu! Clanak koji smo ranije spomenuli navodi da se “mladi vjencavaju
kasnije nego sto su to cinili njihovi roditelji, dijelom zbog ekonomskih
razloga, a mnogi mladi koji zavrse studije odlazu stupanje u brak do iza
tridesete godine” (2).
Jos jedna vazna prednost prijedloga koje sam naveo je ta da mladi student
ili studentkinja nece imati seksualnu napetost i moci ce se posvetiti u
potpunosti svojim studijama. Sa druge strane, ako musliman koji je rastao
u zapadnjackom drustvu bez ikakvog vjerskog obrazovanja nema finansijsku i
moralnu podrsku svojih roditelja, onda ce najvjerovatnije pokleknuti pred
prijemcivom kulturom koja tolerise vanbracni seks u tinejdzerskim godinama.
A ako se to desi, ne daj Boze, mladi vise nece smatrati da je seksualni
odnos nesto vrijedno i obavezujuce. “Mnogi od nas su izbacili veze na
jednu noc iz naseg skolskog sistema,” pise 25-godisnja Nensi Smit o borbi
njene generacije sa odrastanjem u svom clanku u Washington Post-u. “Kada
je rijec o seksu van ozbiljne veze, ne postavlja se vise pitanje da li je
to ispravno ili ne, nego se pita, da li je on zaista vrijedan tolike brige?”
(3). Ovaj tip seksualnog ponasanja ima ozbiljne socijalne posljedice:
abortuse, nezeljenu djecu, porast stope razvoda i porodica sa samo jednim
roditeljem. Tome treba dodati i emocionalne patnje kroz koje ljudi i djeca
prolaze kada dodje do takvih kriza.
Kako se boriti protiv seksualnog poriva prije braka?
Ako mladic ili djevojka ne moze da se vjenca ubrzo nakon sto seksualno
sazrije, kako da se bori protiv svog seksualnog nagona? U ovom dijelu cemo
ispitati neke nacine zadovoljavanja seksualnog poriva i vidjeti da li ih
islam dozvoljava ili ne.
1. Nemoralni nacini
Vanbracni seks:
Vanbracni seks je apsolutno zabranjen u islamu, bez obzira da li se radi o
djevojci ili o prostitutki. Vanbracni seks je blud, ili na arapskom jeziku,
zinâ. Tu se takodjer radi o neodgovornom seksualnom ponasanju. U takvim
odnosima nema nikakve obaveze, a najranjivija je zena. Mnoge statistike
pokazuju da muskarci obicno prevare naivne zene i natjeraju ih na
predbracni seks. Danas polovina od svih trideseto-godisnjih Amerikanaca,
bilo zena ili muskaraca, zivi sa partnerima prije braka, jer mnogi od njih
pretpostavljaju da je bolje dobro ispitati teren prije nego sto se upuste
u brak. Ali, istrazivanja danas pokazuju da se oni parovi koji su zajedno
zivjeli prije braka vise razvode od onih koji to nisu ucinili (4). Glen
Elder, sociolog sa Univerziteta sjeverne Karoline kaze o zajednickom
zivotu prije braka: “To je vrsta odnosa koja privlaci one, u najvecem
broju slucajeva muskarce, koji traze jednostavan izlaz, i nisam siguran
sta to u takvim situacijama dovodi do braka, ako to nesto uopste i postoji”
(5). Jedna 24-godisnja zena je napisala sljedece rijeci u pismu upucenom
En Landers, “...Jedna recenica (u prethodnom pismu) koja me je pogodila
bila je od strane tinejdzerke koja pise da je imala nekoliko partnera “iz
ciste zabave.” Nalazim da je to cudno, zbog toga sto sam i ja imala
seksualne odnose u sesnaestoj godini i tu nije bilo nikakve zabave.
Spavanje sa momcima nije bilo ni zanimljivo ni uzbudjujuce, bilo je
ponizavajuce. Ucinilo je da se osjecam usamljenijom i praznijom nego ikada.
Takodjer sam iz mjeseca u mjesec brinula o tome da ne ostanem trudna. To
moze biti pravi pakao... Kada bih mogla razgovarati sa mladim djevojkama
koje citaju vasu rubriku, rekla bih im da tinejdzerski seks ne rjesava
probleme, nego stvara nove. On ne cini da se djevojka osjeca voljenom,
nego cini da se osjeca jeftinom. Zeljela bih da im dam do znanja da on ne
unaprijedjuje djevojku u zenu, nego je naprotiv unizava” (6).
Allah kaze: “I sto dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruzan put
(zadovoljavanja seksualnog poriva)!” (17:32). Blud je ostro osudjen u
izrekama Poslanika s.a.v. i imama. U islamu, predbracni seks se smatra za
nemoralan cin koji je uperen protiv Allahovih prava, i protiv prava
covjekovih sopstvenih seksualnih organa.
To je grijeh koji islamski sud kaznjava. Ako se na islamskom sudu otkrije
da su neozenjen covjek i neudata zena krivi za blud, njihova kazna ce biti
odredjena prema sljedecem Kuranskom ajetu: “Bludnicu i bludnika izbicujte
sa stotinu udara bica, svakog od njih, i neka vas pri vrsenju Allahovih
propisa ne obuzima prema njima nikakvo sazaljenje, ako u Allaha i u onaj
svijet vjerujete, i neka kaznjavanju njihovu jedna skupina vjernika
prisustvuje!” (24:2). Ako neozenjen covjek i neudata zena pocine blud vise
puta, oni ce biti kaznjeni tri puta sa po sto udaraca bicem, a ako se
dokaze da su krivi i cetvrti put, onda ce se izvrsiti smrtna kazna (7).
Sto se tice onih koji pocine nevjerstvo, za njih je kazna jos ostrija, jer
ozenjene i udate osobe nemaju nikakvog opravdanja za pocinjenu preljubu.
Prema serijatu, vec ozenjene ili udate osobe koje su pocinile nevjerstvo
moraju se kamenovati do smrti.
Zbog toga, predbracni seks ne dolazi u obzir kao nacin zadovoljavanja
seksualnog poriva.
b) Masturbacija
U islamskoj terminologiji, masturbacija (ili istimnâ) znaci
samo-stimulacija seksualnog organa dok se ne postigne izbacivanje sjemena
ili orgazam. Po siijskom fikhu, masturbacija kao forma samozadovoljavanja
je zabranjena. Kada opisuje vjernike, Kuran kaze, “Vjernici su... oni koji
stidna mjesta svoja cuvaju, osim od zena svojih...a oni koji i pored toga
traze (seksualno zadovoljenje), oni u zlu sasvim pretjeruju” (23:5-7).
Posljednja recenica jasno kaze da se bilo kakvo vanbracno seksualno
zadovoljavanje smatra za krsenje Bozijeg zakona. Ovaj ajet takodje
pokazuje da je seks cin koji ukljucuje dvoje ljudi. Jednom je imam Dzafer
es-Sadik upitan o masturbaciji, pa je proucio ovaj ajet i spomenuo
masturbaciju kao jedan od primjera nedozvoljenog seksualnog ponasanja (8).
U jednom drugom slucaju, Imam je upitan o masturbaciji, pa je rekao, “To
je jedan nepristojan cin...” (9).
Masturbacija je grijeh za koji se osoba takodje moze kazniti pred
islamskim sudom. Jednom je jedan covjek bio uhvacen dok je masturbirao i
doveden pred imama Alija. Imam ga je kaznio tako sto ga je isibao po
rukama dok one nisu pocrvenile, a onda je ugovorio njegovo vjencanje o
drzavnim troskovima (10).
U posljednje vrijeme neki naucnici govore kako nema nikakve stete u
masturbaciji, te da je to prirodan cin. Kako bi dokazali da je to prirodno,
oni navode primjere nekih divljih zivotinja, na primjer majmuna. Oni
zapravo odlaze do drugog ekstrema u seksualnom moralu. Oni su unizili
ljudska bica do nivoa divljih zivotinja, i onda opravdali svoja djela
pronalazeci primjere iz zivotinjskog svijeta. Oni su, kako Kuran kaze,
“Oni su kao stoka, cak i gori, oni su zaista nemarni” (7:179). Ironija je
u tome sto, kada mi slijedimo islam koji je objavljen prije samo 1400
godina, oni nas nazivaju reakcionarnima i anti-progresivnima, i optuzuju
nas da se vracamo u davnu proslost; u isto vrijeme, ti isti ljudi se
vracaju unazad na milione godina (sudeci prema njihovom sopstvenom
racunanju) i slijede divlje zivotinje i primitivne ljudske zajednice kako
bi odredili sta je prirodno za nas a sta nije!
Ponekad naucnici opravdavaju masturbaciju tako sto govore da to mnogi
ljudi rade! Ali, ako vecina nesto radi, to ne znaci automatski da je ta
vecina u pravu. U tome slucaju bi se i uzivanje droge moglo okarakterisati
kao “normalno” zbog toga sto vecina Amerikanaca, prije ili kasnije u
zivotu, proba drogu. Istrazivanja koja su sproveli seksolozi kao sto su
Kinsi, Masters i Dzonson mogu pokazivati sta Amerikanci rade u svojim
spavacim sobama, ali ne moraju nuzno dokazivati da je to sto oni rade
prirodno i ispravno!
Mnogi razliciti tipovi seksualnog ponasanja mogu se naci u primitivnim
drustvima, ali to ih ne cini automatski prirodnim ili ispravnim. Naprotiv,
u nekim slucajevima, masturbacija je smatrana za nenormalan i gnusan cin!
Na primjer, Lewis Cutlow je u svojoj knjizi “Sumrak primitivnih” napisao o
amazonskim Indijancima:
“Ksinguanosi su veoma uznemireni zbog ponasanja seksualno frustriranih “civilizadosa.”
Oni ne mogu razumjeti kako covjek moze da se uzbudi kada pogleda u nagu
zenu. Orlando mi je rekao da za dvadeset i pet godina koliko je zivio sa
Indijancima, nikada nije vidio da je jedan od njih dozivio erekciju. To bi
za njih bilo apsurdno. Orlando cak nije vidio ili cuo ni za kakve
slucajeve seksualnih devijacija medju Indijancima. Oni nisu znali sta je
masturbacija dok nisu vidjeli jednog od “civilizadosa,” telegrafistu koji
je to cinio. Od toga trenutka, telegrafista je postao problem za Orlanda i
njegove drugove u kampu. Indijanci su ga prezirali zbog toga sto je on, u
njihovim ocima, ucinio nesto vrijedno zgrazavanja. Nije moglo nista da se
ucini osim da se on udalji iz kampa” (11).
Mnogi moderni psiholozi kazu da je masturbacija poput normalnog seksualnog
odnosa, mozda cak i bolja jer covjek moze biti sam svoj gospodar, i ne
mora da brine o osjecanjima svoga partnera! To je primjer koliko je nisko
palo materijalisticko drustvo u svojim sebicnim interesima, da cak i u
seksu trazi sopstveno zadovoljstvo iskljucujuci bracnog druga. “Oni
izgleda zaboravljaju da u seksualnom odnosu sva cula doprinose stimulaciji
orgazma: covjek i zena mogu vidjeti i dotaknuti jedno drugo, mogu
izgovarati njezne rijeci i cuti stimulativne zvuke, gdje se koriste cak i
cula mirisa i ukusa. Prodiranje muskog polnog organa u zenski dovodi do
zavrsnog ushicenja i orgazma. Ali, u masturbaciji, jedini izvor
stimulacije je masta, u kojoj ne ucestvuje ni jedno drugo culo. Citav
teret se svaljuje na um. Kao rezultat, dok normalni seksualni odnos donosi
srecu i radost, masturbacija prouzrokuje emocionalnu i psiholosku
potistenost” (12).
To nije samo misljenje jednog muslimanskog ucenjaka. Cak i Hajtov
izvjestaj o muskoj seksualnosti kaze: “Na slican nacin, mnogi muskarci su
rekli da su fizicki uzivali u masturbaciji, ali da je ona donosila
emotivnu frustraciju” (13). Dajuci odgovor na pitanje, jedan od muskaraca
je napisao, “To donosi fizicko uzivanje, ali moze covjeka uciniti emotivno
praznim ili zeljnim za pravom stvari. To mozes raditi kada god zelis,
mozes zamisliti neke svoje fantazije, ali nema topline ni bliskosti, nema
osobe sa kojom ce se dijeliti zadovoljstvo, nema drugarstva...” (14).
Nakon sto je izjavila da su fizicki efekti masturbacije zanemarljivi,
Leslie D. Weatherhead pise u svojoj knjizi The Mastery of Sex: “Psiholoske
posljedice su mnogo ozbiljnije. Masturbacija se kod odraslih javlja gotovo
uvijek zbog lose prilagodjenosti okolini” (15).
Lijek za masturbaciju:
Lahko je sacuvati se od bluda zbog toga sto se tu ukljucuje druga osoba,
ali opasnost privikavanja na masturbaciju je uvijek prisutna. Zbog toga je
nuzno znati kako se boriti protiv ovakvog izopacenog seksualnog ponasanja.
Sada cemo navesti vodic za odvikavanje od masturbacije koji smo preuzeli
iz knjiga The Mastery of Sex i djela Allame Rizvija “Odgovori na vasa
pitanja.”
1. Jacanje volje. To je moguce samo ako osoba iskreno i posteno zeli da se
oslobodi ove navike. Molite se Allahu da vam pomogne da pobijedite ovu
naviku, koncentrisite se na vjerska ucenja, i razvijte u sebi osobinu
bogobojaznosti (teqwâ).
2. Provodite vise vremena u drustvu drugih ljudi. Ako preko dana dobijete
zelju da masturbirate, ustanite iz kreveta ili sa stolice, pridruzite se
drugim ljudima i pricajte sa njima. Ako se to desi pred spavanje, sjednite
u svome krevetu i napisite pismo ili citajte knjigu. Radite nesto kako
biste skrenuli svoje misli na druge stvari.
3. Pocnite se baviti nekim hobijem ili sportom koji ce trositi energiju iz
vasega tijela.
c) Homoseksualizam i lezbijstvo
Jedan od nacina zadovoljavanja seksualnog poriva koji sada postaje sve
prihvaceniji u zapadnoj kulturi je seksualni odnos izmedju pripadnika
istog pola, homoseksualizam i lezbijstvo. Kada kazem da oni postaju
prihvaceni u liberalnim drustvima, ne zelim reci da su to fenomeni
dvadesetog vijeka, naprotiv. Ipak, postoji jedna velika razlika izmedju
proslosti i sadasnjosti: u proslosti, homoseksualizam je smatran za
perverzno seksualno ponasanje, dok se sada naziva “prirodnim” jer se radi
o rezultatatu “urodjene tendencije”!
Sve objavljene religije - judaizam, hriscanstvo i islam - zauzimaju
jedinstven stav protiv takvog seksualnog ponasanja. Ono je veoma jasno
osudjeno u Bibliji i u Kuranu. Kuran opisuje Lűtov (Lotov) narod sljedecim
rijecima: “I Lűta, kad rece narodu svome: “Zasto cinite razvrat koji niko
prije vas na svijetu nije cinio? Vi sa strascu prilazite muskarcima,
umjesto zenama. Ta vi ste narod koji sve granice zla prelazi!”” Jedini
odgovor Lutovog naroda je bio, “Istjerajte ih iz grada vaseg, oni su ljudi
- cistunci!” U Kuranu dalje stoji: “I Mi smo njega i porodicu njegovu
spasili, osim zene njegove: ona je ostala sa onima koji su kaznu iskusili.
I na njih smo kisu spustili, pa pogledaj kako su razvratnici skoncali”
(7:80-84).
Kuran takodje opisuje kako je Boziji poslanik Lut pokusao da objasni
trojici svojih gostiju (koji su zapravo bili meleci u ljudskom obliku): “I
kad izaslanici Nasi dodjose Lutu, on se zbog njih nadje u neprilici i bi
mu tesko pri dusi, pa rece: “Ovo je mucan dan!” I narod njegov pohrli
njemu, a prije su radili sramna djela. “O, narode moj,” rece on, “eto
mojih kceri, one su vam cistije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim me
ne sramotite! Zar medju vama nema razumna covjeka?” “Ti znas da nama nisu
potrebne tvoje kceri,” rekose oni, “ti doista znas sta hocemo mi”.”
(11:78-79). Objasnjavajuci detalje njihove kazne, Allah kaze, “I kada pade
naredba Nasa, Mi sve prevrnusmo, ono sto je bilo gore - bi dole, i na njih
kao kisu grumenje blata spustismo, koje je neprekidno sipalo” (11:82).
Dakle, vidimo da se homoseksualnost u Kuranu smatra za razvrat i da je
Allah unistio citav jedan narod zbog njegovog nepristojnog seksualnog
ponasanja. Prema islamskom pravnom sistemu, homoseksualizam i lezbijstvo
su dva kaznjiva zlocina koja se kose sa Bozijim zakonom. U slucaju
homoseksualizma, aktivni partner mora primiti stotinu udaraca bica ukoliko
je neozenjen, a ukoliko je ozenjen, mora se izvrsiti smrtna kazna; s druge
strane, pasivni partner mora biti ubijen bez obzira na njegov bracni
status. U slucaju lezbijki, one moraju primiti stotinu udaraca bicem
ukoliko su neudate, a kamenovane do smrti ukoliko su udate (16).
Zasto je islam toliko strog po pitanju bluda, homoseksualizma i lezbijstva?
Da islamski sistem nije dozvolio zadovoljavanje seksualnog nagona na
zakonit nacin, kojemu se ne pridruzuje osjecaj krivice, onda bi se moglo
reci da je islam veoma strog. Ali, posto je on dozvolio zadovoljavanje
seksualnog instinkta na zakonit nacin, on nije spreman da tolerise bilo
kakvo izopaceno ponasanje.
Homoseksualci se smatraju za visoko rizicnu grupu prenosilaca virusa side.
Ova cinjenica je dovoljna da pokaze kako priroda nije prihvatila
homoseksualnost kao normalno seksualno ponasanje medju ljudima.
Homoseksualcima se preporucuje da koriste prezervative ukoliko se zele
zastititi tokom seksualnog odnosa. Ako homoseksualnost bez koriscenja
prezervativa ne moze biti sigurna, kako onda moze biti prirodna? Zar nije
izraz “prirodno, ali ne sigurno” kontradiktoran sam po sebi?
2. Zakoniti privremeni nacini
Ako musliman ne moze da se ozeni ubrzo nakon puberteta, onda su pred njim
dvije mogucnosti: privremena apstinencija ili privremeni brak.
a) Privremena apstinencija:
Islam je dozvolio stupanje u brak cim osoba postane fizicki zrela, a
takodjer je veoma preporucljivo da za vrijeme prvih godina braka prihvati
skroman nacin zivota, tako da nedostatak finansijskih sredstava ne ometa
sretan zivot.
Ali, ako osoba iz bilo kojih razloga odluci da ne stupi u brak odmah nakon
sto postane fizicki zrela, jedino rjesenje je da prihvati privremenu
apstinenciju. Nakon sto je istakao vaznost stupanja u brak nevjencanih
osoba, Kuran je rekao, “I neka se suzdrze oni koji nemaju mogucnosti da se
ozene, dok im Allah iz obilja Svoga ne pomogne” (24:33).
Ipak, uzdrzavanje od svih zabranjenih nacina zadovoljavanja seksualnog
nagona nije lahko. Zbog toga nije na odmet da predlozimo nekoliko savjeta.
Jednom je jedan covjek dosao kod Poslanika s.a.v. i rekao, “Ja nemam (finansijske)
mogucnosti da se ozenim, pa sam zbog toga dosao da se pozalim na svoje
samastvo.” Poslanik mu je dao savjet kako da kontrolise svoj seksualni
nagon rekavsi, “Ostavi dlake svoga tijela i neprestano posti” (17). Pod
izrazom “ostavi dlake svoga tijela” Poslanik s.a.v. je mislio na stidne
dlake, kosmati pokrivac na grudima, itd.
Ovaj hadis pokazuje da brijanje suvisnih dlaka povecava seksualnu zelju. (Vjerovatno
je zato serijat preporucio skidanje suvisnih stidnih dlacica svakih
cetrdeset dana za muskarce, i svakih dvadeset dana za zene.) To znaci da
ce se, ukoliko osoba ne brije svoje stidne dlacice, njen seksualni nagon
smanjiti, i to ce joj pomoci u apstinenciji. Imam Alija je rekao, “Kada
god covjeku izrastu stidne vlasi, njegov seksualni nagon se smanjuje”
(18). Jos nisam naisao ni na kakvu naucnu raspravu o odnosu izmedju
uklanjanja stidnih dlacica i seksualnog nagona, ali se nadam da ce
muslimanski ucenjaci raditi na tome.
Drugi metod smanjivanja seksualnog nagona je post. Jasno je da je jedan od
najvecih rezultata ili prednosti posta jacanje snage volje. Nema sumnje da
seksualna apstinencija najvise zavisi od jacine covjekove volje, tako da
ce je post ojacati i olaksati covjeku da obuzda svoja seksualna osjecanja.
b) Privremeni brak (zevâdzu-l-mut‘ah):
Ako osoba ne stupi u brak ubrzo nakon nastupanja puberteta, a postane joj
jako tesko da kontrolise svoj seksualni nagon, onda je privremeni brak
jedini nacin da se on zadovolji. Prema islamskim zakonima i siitskom fikhu,
brak moze biti da’im (stalan) i munqati‘ (privremen). Munqati‘ je takodje
poznat po nazivu mut’ah.
Ovdje necemo dokazivati da li je privremeni brak zakonit ili ne. Bice
dovoljno da kazemo da je prema sunitskim izvorima privremeni brak bio
dozvoljen u ranom islamskom periodu sve do ranijeg perioda hilafeta Umara
ibn El-Hattaba. Pred kraj svoga hilafeta, Umar je proglasio da je
privremeni brak ili mut‘ah - harâm (nedozvoljen). Naravno, ne moramo ni
posebno naglasavati da Umarova odluka nema nikakve vrijednosti kada se
suprotstavlja Kuranu i sunnetu (19).
Glavna razlika izmedju ove dvije vrste braka je u tome sto je za stalni
brak islam jasno definisao duznosti i obaveze izmedju dvoje supruznika. Na
primjer, muzevljeva je duznost da obezbijedi osnovna sredstva za zivot
porodice, a od zene se ocekuje da ne odbija da ima seksualne odnose sa
muzem, osim ako ima religijski ili medicinski razlog. Ali, u privremenom
braku, islam je supruznicima dao pravo da sami odrede svoje duznosti i
planove. Na primjer, muz nije duzan da materijalno izdrzava svoju zenu
ukoliko to nije unaprijed uslovljeno u bracnom ugovoru. Na isti nacin,
zena moze u ugovor unijeti uslov da nece biti nikakvih seksualnih odnosa.
Ovakvi uslovi nisu validni u stalnom braku, ali su dozvoljeni u
privremenom.
Posebno se mora naglasiti privremena priroda mutah braka. Poruka islama
je veoma jasna: zenite se za stalno; ali ukoliko to nije moguce, onda
usvojite privremenu apstinenciju; ako ni to nije moguce, tek tada sklopite
privremeni brak.
Privremena priroda mutah braka se moze vidjeti iz sljedecih izreka imama:
Jednom je Ali ibn Jaktin, istaknuti sija koji je bio na visokom polozaju
za vrijeme vladavine dinastije Abasida, dosao kod imama Ali Ridâ-a da ga
upita o privremenom braku. Imam je rekao, “Sta ti imas s tim? Allah je
ucinio da potreba za tim ne postoji kod tebe” (20). On je takodjer rekao,
“To je apsolutno dozvoljeno onome kome Allah nije dao opskrbu za stalni
brak, tako da moze ocuvati cestitost stupajuci u privremeni brak...” (21).
Bracna zajednica
U ovom poglavlju objasniti cemo svadbenu ceremoniju. Ali, prije toga
ukratko cemo se osvrnuti na neka pitanja koja se cesto postavljaju:
*Da li roditelji imaju ikakva prava kada se radi o vjencavanju njihove
djece?
Otac i djed po ocevoj liniji imaju puno pravo nad djecom koja jos nisu
stupila u pubertet. Kada dijete udje u pubertet, postoje tri razlicita
slucaja:
a) dijete koje je bâlig, ali nije mentalno sazrelo: u ovome slucaju, otac
i djed i dalje imaju autoritet nad njim. Takvo dijete ne moze samo
donijeti odluku o stupanju u brak bez dozvole oca ili djeda.
b) musko dijete koje je bâlig a u isto vrijeme mentalno zrelo: u ovom
slucaju, mladic ima puno pravo da sam odlucuje o svom stupanju u brak.
c) djevojcica koja je bâliga i mentalno zrela: postoje cetiri razlicita
misljenja o ovome pitanju (22). Ali, vecina danasnjih mudztehida kazu da
bâliga, koja je uz to i mentalno zrela, ne moze stupiti u prvi brak bez
dozvole oca ili djeda. Ali, ukoliko je takva djevojka ranije vec bila
udata, onda ona ima puno pravo da samostalno odlucuje o svome drugom braku
(23). Ovaj zakon postoji da bi se posebno zastitila cast mlade djevojke. S
druge strane, ako otac ili djed odbiju da daju pristanak da se djevojka
uda za odgovarajuceg mladica, djevojka moze otici vjerskom sudiji cija ce
odluka obesnaziti odluku njenog oca.
*Sto se tice pitanja hidzâba (odjece koja pokriva tijelo i glavu) u islamu,
da li je mladicu dozvoljeno da vidi djevojku prije nego sto je uzme za
zenu?
Dozvoljeno je da mladic vidi zenu koju je namjerio da ozeni bez hidzaba.
Ali, to je dozvoljeno uciniti samo jednom (24); to nije stalna dozvola na
osnovu koje bi se dvoje mladih mogli “zabavljati”! Ja bih izricito
preporucio da se to ucini u prisustvu roditelja ili zakonskih staratelja.
*Da li mladic i djevojka koji su vjereni mogu da se sastaju i da zajedno
izlaze?
U islamu, ne postoji posebna ceremonija vjeridbe. Prema serijatu, vjeridba
je ugovor izmedju dvoje lica koji se uvijek moze raskinuti - nista vise od
toga! Ona ne cini da dvije osobe postanu jedna drugoj dozvoljene (mahram).
Oni se i dalje moraju pridrzavati hidzaba.
Ali, ako dvije osobe koje su vjerene zele da se sastaju i izlaze, onda
postoji nacin da se to islamski legalizuje. To se moze uciniti kroz
privremeni brak. Vjerenici se mogu dogovoriti da u privremenom braku nece
biti seksualnih odnosa. Na taj nacin, oni ce se moci vidjati bez ikakvih
serijatskih prepreka. Ovaj metod se takodjer moze primijeniti kod onih
koji namjeravaju da prodju kroz vjeridbenu ceremoniju.
Ali, kao sto je ranije navedeno, djevojci koja nikada ranije nije bila
udavana bice potrebna dozvola oca ili djeda cak i u takvom privremenom
braku.
Svadbena ceremonija
*Kada se treba vjencati? Postoje li neki posebni dani u islamskom
kalendaru kada je brak preporucljiv ili nije preporucljiv?
U sustini, brak je dozvoljen u svako doba. Ipak, postoje neki dani kada se
stupanje u brak ne preporucuje; neki od njih se zasnivaju na hadisima, a
neki na kulturnim ili historijskim razlozima. Ove dane cemo podijeliti u
tri kategorije:
a) postoje neki hadisi koji tvrde da je pokudjeno (mekrűh) odrzati
svadbenu ceremoniju u onim danima kada je mjesec u skorpionu (al-qamar
fi-l-aqrab), u posljednja dva ili tri dana lunarnih mjeseci i srijedom.
b) Postoje neki hadisi koji kazu da su odredjeni dani u svakom mjesecu
nosioci lose srece (nahas); ti dani su 3., 5., 13., 16., 21., 24. i 25.
dan lunarnog mjeseca.
Ipak, hadisi za obje gornje kategorije ne bi izdrzali pazljivo ispitivanje
hadiskih ucenjaka. Nasi mudztehidi obicno ne primjenjuju sve svoje znanje
i strucnost u onim stvarima koje se ne odnose na obaveze ili zabrane. Oni
oslabe kriterijume za prihvatanje hadisa koji se ticu djela koja su sunnet
ili mekruh sto je u fikhu poznato pod nazivom qâ‘idatu-t-tesâmuh, ili
drugim rijecima, pravilo popustljivosti (u potvrdjivanju prihvatljivosti
hadisa) (25). To je veoma jasno objasnio Ajatollah Hű’i u svom vodicu kroz
fetve. On kaze: “Vecina preporucenih (mustehâb) radnji koje su spomenute u
poglavljima ove knjige baziraju se na pravilu qâ‘idatu-t-tesâmuh koji su u
izvorima preporucenog sunneta. Prema tome, sta god nije dokazano kao
sunnet po nasem misljenju treba raditi bez namjere o redzâ’il matlűbijjah.
Isto se treba primijeniti i na pokudjena djela; od njih se treba
suzdrzavati sa namjerom o redza’il matlűbijjah” (26). (Redza’il matlűbah
znaci uraditi nesto ne zbog toga sto je to sunnet, nego sa namjerom da bi
se od nas moglo ocekivati da to uradimo.) Sto se tice dvije kategorije
dana u kojima se odrzava ceremonija vjencanja, bice dovoljno citirati
Ajatollaha Gulpajganija, jednog od vodecih mudztehida nasega vremena, koji
kaze: “Pojedinac moze ciniti preporucena djela a uzdrzavati se od
pokudjenih sa nijjetom za redza’il matlűbijjah, zbog toga sto nedostaju
jasni dokazi za neke od tih stvari” (27).
c) Postoje odredjeni dani u islamskom kalendaru koji se povezuju sa ranim
dogadjajima u islamskoj historiji; na primjer, 10. muharrem je dan tuge
zbog masakra na Kerbeli, ili dan Poslanikovog s.a.v. preseljenja na ahiret
u mjesecu seferu, itd. Buduci da se ovi dani kod muslimana obiljezavaju
kao dani tuge, nije drustveno a donekle ni religijski prihvatljivo da se
odrzava ceremonija vjencanja na takav dan.
*Bracna noc:
Moram objasniti zasto sam napisao bracna “noc” a ne “dan.” Hadis kaze,
“Odvedite mladu u njen novi dom u toku noci” (28). Sudeci prema njemu,
preporucljivo je da brak zapocne tokom noci. Na kraju krajeva, Allah je
stvorio noc “...da u njoj pocinak imate...” (10:67). Nakon sto mlada udje
u prostoriju, preporucuje se da mladozenja skine njenu obucu, opere joj
noge (u posudi za pranje) a zatim poprska prostoriju vodom. Onda
mladozenja treba uzeti abdest i klanjati dva rekata sunneta, nakon cega
treba izgovoriti sljedecu dovu:
Allâhumme-rzuqni ulfatahâ we wuddehâ we rizâhâ bi; we-rzini bihâ, wedzme‘
bejnenâ bi ahseni idztimâ‘in we anfasu i‘tilâfin; fe inneke tuhibbu-l
halâl wa tukrihu-l harâm.
(O, Allahu! Blagoslovi me s njenom privrzenoscu, ljubavlju i prihvatanjem;
ucini da ja budem zadovoljan sa njom, i sastavi nas u najbolju zajednicu u
apsolutnoj harmoniji; zaista Ti volis dozvoljene stvari a mrzis zabranjene.”)
Onda on treba da zatrazi od nevjeste da uzme abdest i da klanja dva rekata
sunneta. Kada budu spremni za postelju, mladozenja treba da stavi svoju
ruku na nevjestino celo i izgovori sljedecu dovu, okrenut prema kibli. (Dakle,
oni koji idu na medeni mjesec u inostranstvo, treba da ponesu kompas!)
Allâhumme bi emânetike akhaztuhâ we bi kelimâtike istahlaltuhâ. Fe in
qazayte li minhâ weleden, fedz‘alhu mubâreken taqiyyah min Si‘ati Âli
Muhammad (sallallâhu alejhi we âlihi we sellem) we la tedz‘al lis-sejtâni
fihi sirken we la nasîba.
(O, Allahu! Uzeo sam je kao Tvoj emanet i ucinio sam je sebi dozvoljenom
prema Tvojim rijecima. Stoga, ako Si odredio da od nje dobijem dijete,
onda ga ucini blagoslovljenim i ucini da bude pokoran medju sljedbenicima
porodice Muhammedove s.a.w.s. i ne dozvoli da sejtan ima sa njim ikakve
veze.) (29).
Da li je potrebno imati seksualni odnos prve noci nakon vjencanja, ili on
moze biti odlozen? Sto se tice serijata, nije ni obavezno ni zabranjeno to
uciniti prve noci. To je privatna odluka koju donosi novopeceni bracni
par; ona nema nikakve veze sa drugima. Ipak moram reci da mladozenja treba
da uvazi osjecanja svoje nevjeste; na kraju krajeva, za nju su i on i
okolina potpuno novi.
Vrijeme za seksualni odnos
*Da li je seksualni odnos zabranjen u nekom periodu bracne zajednice?
Da, jer je islam, uvazavajuci zenske neprijatnosti tokom mjesecnog perioda,
zabranio i muzu i zeni da imaju seksualne odnose za vrijeme menstruacije.
Kuran kaze, “I pitaju te o mjesecnom pranju. Reci: “To je neprijatnost.”
Zato ne opstite sa zenama za vrijeme mjesecnog pranja, i ne prilazite im
dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je
Allah naredio” (2:222).
Prema serijatu, trajanje mjesecnog pranja je vise od tri, a manje od deset
dana. Ako je krvarenje trajalo manje od tri dana, to nije bila
menstruacija; ako ono traje vise od deset dana, onda se u prvih deset dana
radilo o menstruaciji, a svako daljnje krvarenje spada u kategoriju
istihaze, neregularnog krvarenja tokom kojega je dozvoljen seksualni odnos
(30). Zabrana seksa za vrijeme mjesecnog ciklusa je ogranicena na sam
seksualni odnos; druge vrste intimnog kontakta (izuzimajuci vaginalni i
analni) su dozvoljene. Ipak, bolje je ne igrati se sa zenskim tijelom
izmedju pupka i koljena. Ako covjek koji je usred seksualnog odnosa sa
suprugom otkrije da joj je mjesecno pranje zapocelo, mora se smjesta
odvojiti od nje.
Iz ajeta koji smo ovdje naveli je jasno da je odnos dozvoljen cim
krvarenje prestane, cak i ako zena nije obavila ritualno pranje (gusul). (Napomena:
Rizvi navodi prijevod ajeta u kojemu stoji recenica, “...i ne prilazite im
dok krvarenje ne prestane,” prim. prev.) Ali, na osnovu drugog dijela
ajeta (kada se okupaju...), vecina mudztahida kazu da je bolje suzdrzati
se od odnosa dok zena ne uzme gusul, ili, u najmanju ruku, opere svoja
stidna mjesta (31).
Seksualni odnos takodje nije dozvoljen za vrijeme post-trudnickog
krvarenja (deset dana), za vrijeme obdanice u toku mjeseca ramazana, te
kada je osoba u ihramu za vrijeme hadza u Mekki. U svako drugo vrijeme,
seksualni odnos je dozvoljen.
*Da li je pokudjeno (mekruh) imati seksualni odnos u neko odredjeno
vrijeme ili neki odredjeni dan?
Postoje neki hadisi koji govore da je seksualni odnos za vrijeme nekih
dana i u neko odredjeno vrijeme pokudjeno djelo, ali oni ne govore da je
zabranjen (haram). Ti dani i vremena su sljedeci:
1) za vrijeme strasnih prirodnih pojava, na primjer pomracenja, oluja ili
zemljotresa;
2) od zalaska sunca do magriba;
3) od zore do izlaska sunca;
4) u posljednje tri noci lunarnog mjeseca;
5) u petnaestoj noci svakog lunarnog mjeseca;
6) u desetoj noci mjeseca zul-hidzdzeta;
7) nakon sto se postane dzunub (seksualno necist).
Neke od ovih primjera nije ni potrebno objasnjavati: ne mislim da bi iko
bio raspolozen za seksualni odnos za vrijeme oluje ili zemljotresa. Drugi
i treci primjer odnose se na vrijeme propisano za molitvu; prirodno je da
se od muslimana ocekuje da to vrijeme provede u molitvi i meditaciji.
Pored toga, hadisi po tom pitanju su prihvaceni na osnovu principa
qâ‘idatu-t-tasâmuh koji je ranije spomenut. Trece, razlozi koji su dati za
ovaj kerâhet najvise su vezani za mogucne deformitete djeteta koje se
zacne u naznaceno vrijeme. Sagledavajuci ove razloge, tezim ka tome da
ogranicim ovaj kerâhet samo na slucaj parova koji planiraju da imaju djece,
a ne bih ga prosirio na one koji koriste sredstva protiv zaceca. Zbog toga
bih preporucio citaocima da budu obzirni jedni prema drugima, i da ne
izlazu svoje supruznike nepotrebnim opterecenjima; ako vas bracni drug
pomno pazi na ove pokudjene dane, onda pokusajte da uskladite svoje zelje
sa njim. Medjusobno razumijevanje je kljuc.
*Postoje li neki dani ili neko vrijeme kada se seksualni odnos preporucuje?
Da, postoje odredjeni hadisi koji kazu da je dobro imati odnose u
sljedecim danima:
4) subota navecer
2) ponedeljak navecer
3) srijeda navecer
4) cetvrtak u podne
5) cetvrtak navecer
4) petak navecer (cetvrtak i petak su dani vikenda u islamskom kalendaru)
7) kada god supruga to zeli.
*Da li postoji neko vrijeme kada je obavezno (vâdzib) imati seksualni
odnos?
Da, obavezno je da muz ima odnos sa svojom zenom najmanje jedanput u toku
svaka cetiri mjeseca; to se smatra za jedno od bracnih prava zene. Ova
obaveza stoji na snazi, osim ako postoji veoma jak razlog kada se to ne
moze ispuniti ili zena odgodi to svoje pravo.
Seksualne tehnike
Prije nego sto pocnem da govorim o bilo kakvim seksualnim tehnikama, vazno
je reci da ne postoje nikakva pravila ili zakoni ni u predigri ni u samom
odnosu. Jedini zakoni i pravila su oni koje su postavili sami partneri
svojim zajednickim, a vrlo cesto i precutnim, sporazumom. Sta god donosi
zadovoljstvo i muzu i zeni je ispravno i primjereno; a sta god je i jednom
i drugom neugodno, nije ispravno. Jedina granica kod ovog opsteg pravila
bilo bi neko serijatsko pravilo koje se ne slaze sa zeljama muza ili zene.
*Predigra:
Covjek obicno zaboravlja da je zena stvorena sa istim zeljama kao i on sam.
Asbag ibn Nubâta citira rijeci imama Alija, “Svemoguci Bog je stvorio
seksualne zelje u deset dijelova; onda je dao devet dijelova zenama a
jedan dio muskarcima.” Ali, onda im je Allah takodjer dao jednake dijelove
stida” (32). Mnogo puta ovaj stid cini da covjek ignorise zelje svoje
supruge.
Sudeci prema ovoj cinjenici, islam stavlja akcenat na predigru. Imam Ali
kaze, “Kada odlucite da imate intimni odnos sa svojom suprugom, ne zurite,
jer zena (takodjer) ima potrebe (koje treba ispuniti)” (33). Seks bez
predigre izjednacava se sa okrutnoscu. Poslanik s.a.v. je rekao, “Trojica
ljudi su okrutni... treci je onaj koji ima odnos sa svojom suprugom bez
predigre” (34). Jos jedan hadis izjednacava seks bez predigre sa
zivotinjskim ponasanjem: “Kada bilo ko od vas ima intimni odnos sa svojom
suprugom, neka im ne ide kao (sto to cine) ptice; umjesto toga, treba biti
spor i odlagati” (35). Poslanik s.a.v. je rekao, “Niko od vas ne bi smio
imati intimni odnos sa svojom suprugom kao (sto to cine) zivotinje;
umjesto toga, treba da bude posrednik izmedju njih.” Kada su ga upitali o
tom posredniku, rekao je, “To znaci ljubljenje i pricanje” (36). Imam
Dzafer es-Sadik je rekao, “...treba da bude medjusobne predigre izmedju
njih zbog toga sto je to bolje za intimni odnos” (37). Poslanik s.a.v. je
rekao, “...svaka igra vjernika je bezvrijedna, osim u tri slucaja: jahanje
konja, gadjanje lukom i strijelom i medjusobna predigra sa njegovom
suprugom - to troje je hakk (pravo)” (38). Ishak ibn Ammar je upitao imama
Dzafera es-Sadika da li osoba moze da gleda u svoju suprugu kada ona nema
odjecu, pa je imam rekao, “U tome nema problema. Da li ima uzivanja i u
cemu drugom?” (39).
Sto se tice uloge zene u predigri, imami su hvalili zenu koja se oslobodi
stida kada je sa svojim muzem. Ranije je citiran hadis imama Alije koji
kaze da je zenama dato devet dijelova seksualne zelje, ali im je Allah
takodje dao i devet desetina stida. U drugom poglavlju sam obecao da cu
objasniti ovaj hadis. Na prvi pogled, ovdje moze izgledati da postoji
kontradikcija u Bozijoj odredbi, ali nije tako. I seksualna zelja i stid
su tu smjesteni zbog veoma odredjene svrhe. Seksualna zelja treba da bude
neobuzdana, upravo tako - neobuzdana, kada je zena sa svojim muzem, a mora
biti zasticena stidom kada je zena sa drugim ljudima. To je veoma
elokventno objasnio imam Muhammed el-Bakir kada je rekao, “Najbolja zena
medju vama je ona koja odlaze oruzje stida kada skida odjecu za svoga muza,
a naoruzava se stidom kada ponovo oblaci svoju odjecu” (40).
Ove izreke jasno pokazuju da muz i zena treba da se osjecaju potpuno
slobodno kada dodje do medjusobne stimulacije koja je poznata kao predigra.
Po islamskom ucenju, nije nikakav grijeh da zena bude aktivna i prijemciva
za vrijeme intimnog odnosa. To se dijametralno razlikuje od seksualnog
morala hriscanskog zapadnog svijeta u periodu prije seksualne revolucije.
Rasel kaze, “Zene na Zapadu koje pripadaju jednoj ili dvije generacije
unazad, mogu se sjetiti kako su ih majke opominjale da je seksualni odnos
bio jedna neprijatna duznost koju su dugovale svojim muzevima, i da je
trebalo da “mirno leze i misle na Englesku”.” (41). Sta je drugo osim
seksualnog revolta mogao donijeti takav moral?
*Tehnike predigre:
Sto se tice metoda medjusobne stimulacije u predigri, serijat dozvoljava i
muzu i zeni da vide, poljube, dotaknu, mirisu ili stimulisu bilo koji dio
partnerovog tijela. Prema tome, oralni seks kako se naziva u ovome dijelu
svijeta, dozvoljen je. Imam Musa el-Kazim je jednom bio upitan, “Da li
covjek moze poljubiti vaginu svoje zene?” Imam je odgovorio, “Bez problema”
(42). Jedina granica koju ne treba prelaziti je to da se ne smije
koristiti nikakav dodatni predmet. A ta restrikcija je veoma razumljiva:
nista ne moze zamijeniti ono sto je Allah stvorio u nasim tijelima!
Restrikcija koju sam postavio na koristenje dodatnih predmeta bazira se na
slijedecem hadisu: ‘Ubejdullâh ibn Zurârah kaze da je imao jednog starog
susjeda koji je imao mladu robinju. Zbog svoje starosti, on nije mogao u
potpunosti zadovoljiti mladu robinju za vrijeme intimnog odnosa, pa ga je
ona zato pitala da stavi svoje prste u njenu vaginu kako je to njoj
odgovaralo. Stari covjek je slijedio njene zelje iako mu se ta ideja nije
dopala. Zato je zatrazio od ‘Ubejdullaha da upita imama Alija Ridâ-a o
tome. Kada je on to ucinio, imam je rekao: “Nema nikakvih problema u tome
da on koristi bilo koji dio svoga tijela na njoj, ali ne treba koristiti
nista drugo osim svoga tijela” (43).
U ranijoj diskusiji, rekli smo da masturbacija (tj. samozadovoljavanje
svojih seksualnih organa sve dok ne dodje do izbacivanja sjemena ili
orgazma) nije dozvoljena. Ali, u slucaju dvoje ljudi koji su u braku, nema
problema ako zena stimulise muzevljev polni organ sve do izbacivanja
sjemena, ili ako on stimulise njen sve do orgazma. To je dozvoljeno zbog
toga sto ne spada u “samozadovoljavanje” nego se radi o stimulisanju od
strane zakonitog partnera. Kuran jasno kaze, “Vjernici su... oni koji
stidna mjesta svoja cuvaju, osim od zena svojih” (23:5-6). Stimulacija
polnih organa od strane zakonitog partnera sasvim sigurno spada u cuvanje
svojih stidnih mjesta “osim od zena svojih.”
*Da li postoji ikakav polozaj u seksualnom odnosu koji je zabranjen u
Islamu?
Ne! Sto se tice osnovnih pozicija u koitusu, nema nikakvih granica ili
zabrana. Koristim termin “osnovne pozicije u koitusu” za polozaje koji su
poznati kao: muskarac sa gornje strane, zena sa gornje strane licem u
lice, bocna pozicija licem u lice, straznja pozicija u kojoj muskarac
prodire sa straznje strane. U stvari, serijat je ostavio muzu i zeni da
istrazuju i eksperimentisu kako im je volja.
U ranom islamskom periodu, desio se jedan dogadjaj koji je razjasnio ovo
pitanje za sva vremena. Stanovnici Medine, pod uticajem Jevreja, za
vrijeme intimnog odnosa koristili su polozaj “muskarac sa gornje strane,
licem u lice,” dok su Mekanci voljeli da eksperimentisu sa raznim
polozajima. Nakon sto su se muslimani iselili u Medinu, jedan Mekanac je
ozenio zenu iz Medine i zelio je da sa njom ima intimni odnos na svoj
sopstveni nacin. Zena je odbila i rekla da mogu imati odnos samo u jednom
polozaju. Slucaj je iznesen pred Poslanika s.a.v., pa je Allah objavio
ajet koji glasi, “Zene vase su njive vase, i vi njivama svojim prilazite
kako hocete” (2:223). To znaci, u bilo kojem polozaju (44).
Ipak, pokudjeno je imati odnos u stojecem polozaju, ili okrenut prema
kibli licem ili ledjima. Preporucljivo je uzdrzati se od akrobatskih
pozicija koje predlazu neki seksolozi na Istoku i Zapadu, koji cak mogu da
izazovu fizicke ozlijede. Sjetite se da je osnovno pravilo medjusobno
zadovoljstvo i fleksibilnost. Ako jedan od partnera ne voli neki odredjeni
polozaj, onda onaj drugi treba da se ravna prema njegovim osjecanjima.
*Da li je dozvoljen analni odnos?
Misljenja nasih mudztehida se razlikuju po ovom pitanju. Ova razlika u
fetvama dolazi od razlicitih hadisa koji su nam dostupni o ovoj temi. Na
primjer, postoji hadis od imama Dzafera es-Sadika koji citira rijeci
Poslanika s.a.w.s., “Analni otvor zene je harâm za moju zajednicu” (45).
Ovaj hadis kategoricki zabranjuje analni odnos. Ali, lanac prenosioca
ovoga hadisa nije potpuno besprijekoran (46). S druge strane, imamo
autentican hadis u kojem je ‘Abdullâh ibn Abî Ja’fűr upitao imama Dzafera
es-Sadika o covjeku koji je imao analni odnos sa svojom suprugom. Imam je
rekao, “Nema problema u tome, ukoliko ona pristane.” ‘Abdullâh je rekao,
“A sta imas da kazes o Allahovim rijecima, “...onda im prilazite onako
kako vam je Allah naredio”?” Imam je odgovorio, “Ta naredba se odnosi na
trazenje djece, to znaci da treba da trazimo djecu onako kako nam je Allah
naredio. Ali, On je takodje rekao, “Vase zene su njive vase, i vi njivama
svojim prilazite kako hocete”.” (47).
Kada se mudztehid suoci sa ovakvim kontradiktornim hadisima, onda on mora
odrediti da li ih moze pomiriti ili ne. U nasem slucaju, mudztehidi su
prihvatili autenticniji hadis koji odobrava analni odnos kao kvalifikator
za hadise koji potpuno zabranjuju takvo djelo. To se narocito odnosi na
kuranske ajete koji se nalaze u hadisu koji odobrava ovo djelo. Kao
zakljucak, oni kazuju da zabrana naprijed navedenog hadisa nije na nivou
harâma (strogo zabranjenog djela), nego je na nivou mekrűha (pokudjenog
djela) (48). Ovaj zakljucak je potkrijepljen trecom kategorijom hadisa u
kojima su imami jasno odvracali svoje sljedbenike od analnih odnosa.
Safvân el-Dzammâl je rekao imamu Ridâ-u, “Jedan od tvojih sljedbenika me
je zamolio da ti postavim pitanje koje se sam stidio da pita.” Imam je
rekao, “O cemu se radi?” Safvân: “Radi se o covjeku koji je imao analni
odnos sa svojom zenom.” Imam je izjavio, “Da, on to moze uraditi.” Onda je
Safvân, koji je bio blizak sljedbenik, upitao: “Da li vi to radite?” Imam
je rekao, “Ne! Mi to ne radimo” (49).
Zbog toga, vecina siitskih mudztehida kaze da analni odnos nije haram,
nego veoma pokudjen (kerâheten sedîdah), i to samo pod uslovom da se zena
sa time slozi. A ukoliko se ona sa time ne slozi, u tome slucaju svi
mudztehidi kazu da je vâdzib uzdrzati se od takvog odnosa za svaki slucaj
(50). Ipak, sudeci prema Ajatullâhu Hu’iju, vâdzib je uzdrzati se od
analnog odnosa bez obzira da li se zena sa tim slaze ili ne (51).
Ja bih savjetovao da se takav odnos ne upraznjava, zbog toga sto moze biti
bolan i prouzrokovati povrijede buduci da analni otvor nije predvidjen za
seksualni odnos! Povrh toga, naucnici kazu da ako covjek i ima analni
odnos, ne treba ga mijesati sa vaginalnim zbog toga sto ce to dovesti do
infekcija kod nekih ljudi koji imaju gljivice, ili druge organizme koji se
nalaze u analnom otvoru, a ne u vagini ili muskom polnom organu. Volio bih
ovaj odjeljak privesti kraju sa izrekom imama Dzafera es-Sadika i imama
Ali er-Ridâ-a o analnom odnosu: “Zena je izvor za vase zadovoljstvo, i
stoga joj nemojte naskoditi” (52).
*Pristojnost i privatnost:
Postojalo je vrijeme kada ljude nije trebalo podsjecati na neke osnovne
moralne i eticke vrijednosti, ali mi danas zivimo u vremenu u kojem se
moralne vrijednosti mijenjaju poput istrosenih automobilskih guma. Jedna
od tih vrijednosti je i pristojno oblacenje kod kuce i privatnost za
vrijeme intimnog odnosa izmedju muza i zene. Neki ljudi na Zapadu (naravno,
u manjini) koji misle da je u redu, pa cak i zdravo, biti obnazen u
prisustvu djece! Na kolektivnoj osnovi, oni takodje organizuju nudisticke
kampove. Zasto? Zato da njihova djeca ne bi imala negativno misljenje o
sopstvenoj seksualnosti. Takvi roditelji takodjer misle da nema nista lose
u seksualnom odnosu pred ocima njihove djece. Ovakvo ponasanje je primjer
ekstremne reakcije na strogi hriscanski moral. Da bi zastitili svoju djecu
od povezivanja seksa sa zlom, neki od tih roditelja idu do te granice da
se cak potpuno otvaraju pred svojom djecom!
Takvo ponasanje ne osudjuju samo oni koji se jos pokoravaju religioznim
moralnim sistemima, nego i oni koji poznaju djecju psihologiju. Jedan
seksualni vodic koji citaju milioni zapadnjaka kaze: “Nikada nemojte
ukljucivati djecu u seksualne aktivnosti odraslih: militantni i
egzibicionisticki liberali koji pokusavaju da naviknu djecu na prirodnost
seksa dozvoljavajuci im pristup u sopstveni seksualni zivot, cine
najvjerovatnije isto toliko stete koliko je to ucinila i prohibitivna
generacija sa svojim stavom seks je prljav.”
Postoje mnogi hadisi u kojima su Poslanik s.a.v. i imami naglasili da,
kada se upustamo u intimne odnose, moramo se osigurati da nas nikakvo
dijete (ili bilo koja druga osoba) ne vidi ili cuje. Ebu Besîr citira
rijeci imama Dzafera es-Sadika, “Nemojte se upustati u intimne odnose sa
svojom suprugom dok vas dijete moze vidjeti. Poslanik s.a.v. je veoma
ostro osudjivao ovo (ponasanje)” (53). Ako dijete vidi ili cuje svoje
roditelje prilikom intimnog odnosa, ono moze pretrpjeti sok kao psiholosko
iskustvo. To takodjer moze prouzrokovati probleme u njegovom kasnijem
zivotu. Vodic koji smo maloprije spomenuli navodi, “Mnoga mlada djeca su
bioloski programirana da protumace prizor ili zvuk intimnog odnosa
odraslih kao dokaz nasilnog ponasanja (toga su svjesni ranije nego sto
mislite, zbog toga nemojte drzati bebe u spavacoj sobi), a svijest o
ocevim i majcinim seksualnim odnosima je u svakom pogledu previse ozbiljna
stvar da bi se sa njom poigravalo.”
Islam je postavio jasna pravila o privatnosti odraslih. O djeci koja jos
nisu usla u pubertet, Kuran kaze: “O vjernici, neka od vas u tri slucaja
zatraze dopustenje da vam udju oni koji su u posjedu vasem i oni koji jos
nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kada u podne odlozite odjecu
svoju, i poslije obavljanja nocne molitve. To su tri doba kada niste
obuceni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima
morate ulaziti. Tako vam Allah objasnjava propise! A Allah sve zna i mudar
je” (24:58). A sto se tice djece koja su usla u pubertet, Kuran kaze: “A
kada djeca vasa dostignu polnu zrelost, neka onda uvijek traze dopustenje
za ulazak, kao sto su trazili za dopustenje oni stariji od njih; tako vam
Allah objasnjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je” (24:59).
Ova dva ajeta daju nam sljedeca pravila o privatnosti unutar i izvan
porodicnih krugova:
• Postoje tri vremena u toku dana - noc, rano jutro i poslije podne - koja
se smatraju kao trenuci privatnosti.
• Mladja djeca se moraju nauciti da za vrijeme trenutaka privatnosti ne
mogu da udju u spavacu sobu svojih roditelja ili odraslih prije nego sto
ih upitaju za dozvolu. Ocigledno, kada kazemo “mladja djeca” ne mislimo na
dojencad; to se odnosi na djecu koja mogu razumjeti sta je dobro a sta je
lose. Rekao bih da se to odnosi na djecu koja imaju pet godina ili vise.
Roditelji treba da postepeno usade ovo pravilo svojoj mladjoj djeci.
• U drugim trenucima, djeca mogu ulaziti i izlaziti iz spavace sobe svojih
roditelja bez trazenja njihove dozvole. To znaci da roditelji treba da
budu pristojno obuceni u tim preostalim trenucima.
• Sto se tice odrasle djece, Kuran jasno kaze da oni smiju uci u spavacu
sobu svojih roditelja ili ostalih odraslih osoba samo nakon sto upitaju za
dozvolu.
Literatura:
1. Newsweek, specijalno izdanje, proljece 1990, str. 55.
2. Newsweek, str. 55.
3. Ibid.
4. Newsweek, str. 57.
5. Ibid.
6. The Vancouver Sun, 5. decembar 1989.
7. Pogledati poglavlje ‘hudud’ iz djela Sharâya‘ i
Sherh Lum‘a; takodjer El-Khű’i, Takmilah, str. 37-
38.
8. Wasa’il, XVIII tom, str. 575.
9. Ibid, XIV tom, str. 267; XVIII tom, str. 574-5.
10. Ibid, XIV tom, str. 267; XVIII tom, str. 574-575.
11. The Twilight, str. 16-17, kako je citirano u djelu
“Sex and Destiny,” str. 88.
12. Rizvi, S. S. A. “Your questions answered,” III
tom, str. 40-41.
13. The Hite Report on Male Sexuality, str. 489.
14. Ibid.
15. The Mastery of Sex, str. 103.
16. El-Hű'î, Takmilah, str. 42-44.
17. Wasa'il, XIV tom, str. 178.
18. Wasa'il, XIV tom, str. 178.
19. Za detaljnu duskusiju o socijalnim aspektima
privremenog braka, vidite djelo Muraze
Mutaharija Prava zena u Islamu, a o pravnim
aspektima vidite djelo Kasifu-l-Gita, Porijeklo
siijskog Islama i njegovi principi. Za temeljnu
fikhsku diskusiju na engleskom jeziku vidite djelo
koje je napisao Saciko Murata, pod nazivom
Privremeni brak u islamskom zakonu.
20. Wasa'il, XIV tom, str. 449.
21. Ibid, str. 449-450.
22. Saraja', str. 500; Serh Lum'ah, II tom, str. 71.
23. El-'Urwah, str. 654; Minhadz, II tom, str. 255;
Tahrir, II tom, str. 254.
24. Saraja', str. 493; Serh Lum'ah, II tom, str. 67;
'Urwah, str. 625; Minhadz, II tom, str. 253; Tahrir,
II tom, str. 254; Tazkirah, II tom, str. 572; En-
Nihaja, str. 484.
25. Za vise informacija o qa'idatu-t-tesamuh,
zainteresovani citaoci mogu pogledati djela Es-
Sadra, Durűs fi ilmi-l-usul, II tom, str. 204, i III
tom, 1. dio, str. 258; te En-Neraqija,‘Awa‘idu-l-
ejjam, str. 269-271.
26. Minhadz, I tom, str. 14. Redza’il matluba znaci
uraditi nesto ne zato sto je sunnet, nego sa
nijjetom da bi se od nas moglo ocekivati da to
ucinimo.
27. Vidite njegove biljeske u El-‘urvetu-l-wutqa, str.
623.
28. Wasa’il, XIV tom, str. 62.
29. El-’Urvah, str. 624.
30. Za ostale detalje, vidite moje djelo Ritualno
ciscenje zena.
31. Wasa’il, I tom, str. 576.
32. Wasa’il, XIV tom, str. 40.
33. Ibid, str. 83.
34. Ibid.
35. Ibid, str. 82.
36. Tahzibu-l-Ihya’, III tom, str. 110.
37. Wasa’il, str. 82.
38. Wasa’il, XIV tom, str. 83.
39. Ibid, str. 85.
40. Ibid, str. 14-16.
41. Kako je citirano u Sex and Destiny, str. 94.
42. Wasa’il, XIV tom, str. 77.
43. Wasa’il, XIV tom, str. 77.
44. El Mizan, III tom (engleski prijevod), str. 319.
45. Wasa’il, XIV tom, str. 104.
46. Tazkirah, II tom, str. 576-577, Shedidov Masalik,
III tom, str. 303.
47. Wasa’il, XIV tom, str. 103.
48. Sharh Lum‘ah, II tom, str. 68; Shedidov Masalik, I
tom, str. 438-439.
49. Wasa’il, XIV tom, str. 102-103.
50. El-’Urvah, str. 628.
51. Minhadz, I tom, str. 64.
52. Wasa’il, XIV tom, str. 101-102.
53. Wasa’il, XIV tom, str. 94-95.
Nazad na sadržaj
|